Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda prije i nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji

Autori: Tihana Kovačićek1, Dominic Ćućuz2, Mateja Jež Rogelj1, Lari Hadelan1, Ornella Mikuš1

Ključne riječi: EU, CEFTA, Hrvatska, vanjskotrgovinska razmjena, poljoprivredno-prehrambeni proizvod

1Sveučilište u Zagrebu Agronomski Fakultet, Zavod za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj,
Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska (tljubaj@agr.hr)
2Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, preddiplomski studij Agrarna ekonomika,
Svetošimunska cesta 25, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

U radu se analizira vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Hrvatske prije i nakon pristupa Europskoj uniji. U razdoblju od 2010. do 2016. godine Hrvatska bilježi vanjskotrgovinski deficit poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Prije ulaska u EU, prema vrijednosti izvoza najvažnije tržište u vanjskotrgovinskoj razmjeni bilo je tržište zemalja CEFTA-e, a nakon ulaska, tržište EU-a. Prije i nakon pristupanja Hrvatske EU-u najvažniji
trgovinski partneri bili su BiH, Njemačka i Italija, iako se značaj BiH smanjuje ulaskom Hrvatske u EU. Prema vrijednosti uvoza i izvoza, vodeći proizvodi u vanjskotrgovinskoj razmjeni su svježe svinjsko meso, šećer, riba, čokolada i proizvodi koji sadrže kakao, pekarski i slastičarski proizvodi.

CIJELI ČLANAK

[Agroeconomia Croatica 8:2018 (1) 33-41]