Tradicionalni godišnji interkatedarski, 11. po redu, skup agrarnih ekonomista Hrvatske i susjednih država iz regije ove godine za temu okupljanja je imao „Izazovi agroekonomske struke i nauke“ i održan je 25. i 26. svibnja 2018. godine na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.

Sudjelovali su predstavnici katedri, departmana, centara i zavoda sa poljoprivrednih, agronomskih ili biotehničkih fakulteta iz: Ljubljane, Zagreba, Osijeka, Novog Sada, Beograda, Skopja, Podgorice, Sarajeva i Banje Luke, odnosno iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Iz Zagreba su sudjelovali djelatnici Zavoda za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj Agronomskog fakulteta i članovi HAED-a: prof.dr.sc. Đurđica Žutinić (predstojnica Zavoda), doc.dr.sc. Ornella Mikuš, doc.dr.sc. Lari Hadelan i dr.sc. Magdalena Zrakić.

Sudionike susreta pozdravio je dekan Poljoprivrednog fakulteta u Banjoj Luci prof. dr Nikola Mićić.

Svi sudionici i su bili pozvani da predlože ključne izazove, a rezultat tog procesa je 31 identificiran izazov.

Svi izazovi svrstani su u dvije osnovne skupine izazova za agroekonomsku struku:

  1. Izazovi usklađivanje sustava i ishoda visokog obrazovanja u oblasti agrarne ekonomike s očekivanjima i potrebama tržišta rada i
  2. Pronalaženje odgovora za izazove suvremenog načina poslovanja u poljoprivredi i života u ruralnim područjima kroz naučno-istraživački rad.

U raspravi su sudjelovali predstavnici gotovo svih institucija koje su prisustvovale na ovogodišnjim susretima: Radojka Maletić (Poljoprivedni fakultet Zemun), Đurđica Žutinić (Agronomski fakultet Zagreb), Nebojša Novković, Dejan Janković, Zoran Njegovan, Janko Veselinović i Vesna Rodić (Poljoprivredni fakultet Novi Sad), Aleksandra Martinovska Stojčeska (Zemjodelski fakultet Skopje), Miomir Jovanović (Poljoprivredni fakultet Podgorica), Aleksandar Ostojić, Vesna Mrdalj i Željko Vaško (Poljoprivredni fakultet Banja Luka) i Luka Juvančić (Biotehnički fakultet Ljubljana).

Zaključci povodom prve skupine izazova su:

– više pažnje treba posvetiti identifikaciji potreba i očekivanja privrede koje treba uvažavati u procesu definiranja studijskih programa i ishoda učenja, kako bi kompetencije kadrova agroekonomske struke bile u što većoj mjeri prilagođene tržištu rada i omogućile njihovo lakše zapošljavanje;

– u obrazovanje agroekonomista treba uključiti praksu uz pronalaženje efikasnih modela njene realizacije kroz suradnju visokoobrazovnih institucija i poduzetničkog i javnog sektora.

Zaključci u vezi druge skupine izazova su:

– agreokonomisti iz regije trebaju nastaviti i intenzivirati svoju suradnju i na području znanstveno-istraživačkog rada, kako bi zajednički tražili i davali znanstveno i stručno zasnovane odgovore na izazove koje nameće suvremeni način poslovanja u domeni agrobiznisa te ruralnog i regionalnog razvoja;

– agroekonomisti koji se okupljaju na interkatedarskim susretima trebaju uključivati nove partnere iz regije u znanstveno-istraživačke mreže u kojima veću sudjeluju, a zajedno predstavljaju nukleus istraživača koji može i treba inicirati zajedničke znanstevno-istraživačke projekte u budućnosti.

Na ovogodišnjem interkatedarskom susretu je rekonstruirana kronologija održavanja dosadašnjih susreta:

  1. Sokobanja, Srbija
  2. Banja Luka, Bosna i Hercegovina
  3. Ohrid, Makedonija
  4. Bar, Crna Gora
  5. Zagreb, Hrvatska
  6. Krško, Slovenija
  7. Sarajevo, Bosna i Hercegovina
  8. Novi Sad, Srbija
  9. Osijek, Hrvatska
  10. Beograd, Srbija
  11. Banja Luka, Bosna i Hercegovina

Prihvaćen je prijedlog da domaćin narednog Interkatedarskog susreta agrarnih ekonomista 2019. godine bude Zemjodelski fakultet iz Skopja (Makedonija).

Drugoga dana susreta sudionici su imali priliku upoznati se s primjerima dobre prakse u oblasti agrarnog i ruralnog razvoja u BiH, odnosno da posjete:

– seosko domaćinstvo “Mijatović” u selu Šušnjari, primjer samozapošljavanja i dodavanja vrijednosti poljoprivrednim proizvodima putem prerade na gazdinstvu i direktne prodaje;

– zemljoradničku zadrugu “Livač” u Aleksandrovcu, primjer moderne farme za proizvodnju mlijeka, s proizvodnjom energije iz bioplina i proizvodnjom tradicionalnog siraTrapist;

– NVO “Centar za ekonomski i ruralni razvoj” u Krnetama, primjer primjene projektne organizacije u funkciji ruralnog razvoja,

– ronilački klub “Buk”, primjer razvoja adrenalinskog turizma u ruralnom prostoru i

– izletište “Balkis” u Romanovcima, primjer obogaćivanja ponude ruralnog turizma.

 

Prema službenim zaključcima susreta za HAED pripremila

Magdalena Zrakić