Treći po redu Dan doktorata iz agroekonomike
Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 4. ožujka 2024. godine održan je treći po redu Dan doktorata iz agroekonomike, organiziran od strane Hrvatskog agroekonomskog društva (HAED). Predsjednica HAED-a, prof. dr. sc. Tihana Sudarić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek naglasila je iznimnu važnost ovog događaja. Istaknula je kako ovakvi događaji pružaju doktorandima nezamjenjivu priliku za prezentiranje njihovih istraživanja, razmjenu ideja te unaprjeđenje znanstvene rasprave i suradnje unutar ove ključne discipline.
Na Danu doktorata prezentirane su tri teme doktorskih disertacija. Prva tema „Alati društvenih mreža u okretanju ruralno – urbanog migracijskog pravca“ bavi se evolucijom razvojne komunikacije, novom izgradnjom ruralnog prostora, instagramizmom i ekonomijom novih medija. Doktorandica je na primjeru Instagrama objasnila na koji način društvene mreže mogu utjecati u zaokretu migracijskog pravca, odnosno selidbom iz urbanih u ruralna područja. U drugoj temi „Strateški okvir za učinkovitu provedbu očuvanja prirode kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku“ ciljevi su utvrditi u kojoj je mjeri politika bioraznolikosti bila integrirana u Zajedničku poljoprivrednu politiku Republike Hrvatske 2014. i 2023. godine, utvrditi na koji je način Republika Hrvatska koristila agro-okolišne mjere za postizanje ciljeva očuvanja prirode u područjima Natura 2000 i ispitati koje vrijednosti poljoprivrednici povezuju s pojmom „good farmer“ u Hrvatskoj i na koji način vrednuju očuvanje prirode. Empirijski uvid, perspektive dionika, evaluacija politike i metodološki napredak rezultirat će strateškim okvirom za učinkovitu provedbu očuvanja prirode kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku s ciljem razvoja novih spoznaja ili proširenja znanja u području očuvanja prirode i poljoprivredne politike što će pružiti temelj za daljnja istraživanja i razvoj politike u ovom području što u konačnici predstavlja znanstveni doprinos doktorata. Treća tema „Utjecaj upravljanja genetskom strukturom stada na dohodovnost mliječnih govedarskih farmi“ ima za cilj utvrditi stupanj obaviještenosti upravitelja mliječnih farmi o programima križanja mesnih i mliječnih pasmina goveda, zatim utvrditi remontnu stopu krava holštajn pasmine i udio krava raspoloživ za program gospodarskog križanja te utjecaj upravljanja genetskom strukturom i veličinom stada na svojstva mliječnosti i laktacijsku dobit te na dohodovnost mliječnih govedarskih farmi i u konačnici utvrditi utjecaj spola teleta na svojstva mliječnosti i laktacijsku dobit. Očekivani znanstveni doprinos istraživanja određen je novim saznanjima o tehnološkim i ekonomskim učincima uporabnih križanja mliječnih i mesnih pasmina goveda u menadžmentu mliječnih farmi, a posebno vrijedan znanstveni doprinos se odnosi na utvrđivanje kako pasminska struktura i povezanost spola teleta utječu na svojstva mliječnosti te u konačnici na uspješnost proizvodnje mlijeka krava holštajn i simentalske pasmine.
Dan doktorata okupio je agroekonomske stručnjake s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, Agronomskog fakulteta u Zagrebu te Veleučilišta u Križevcima koji su predložili daljnje smjernice, preporuke i savjete prilikom izrada doktorskih disertacija.
