25. obljetnica HAED-a
HAED je 25 godina svoj postojanja i djelovanja proslavio uživo u petak, 09. srpnja 2021. na izletištu Polovanec u Đurđekovcu. Program događanja započeo je uvodnim riječima predsjednice Marije Cerjak i prezentacijom rada i aktivnosti HAED-a od njegovog osnutka pa sve do današnjih dana. Podijeljene su zahvalnice utemeljiteljima HAED-a i poslovnim suradnicima.
Glavno događanje obljetnice bila je panel rasprava pod nazivom „Agrarni ekonomisti novog doba“. Glavni naglasak rasprave bio je na agrarnim ekonomistima koje trebamo, izazovima koje donosi budućnost i izazovima na koje agrarni ekonomisti trebaju dati odgovor. Na ta i druga pitanja odgovore su dali četiri panelista, prof. José M. Gil, potpredsjednik Europskog udruženja agrarnih ekonomista; Jan Marinac, MBA in agribusiness and commerce, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika; mr. sc. Ružica Gelo, konzultant na EU projektima i prof. dr. sc. Damir Kovačić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet. Panel raspravu vodio je doc.dr.sc. Josip Juračak.
Prof. José M. Gil iznio je prezentaciju pod nazivom „New challenges for agricultural economists and professional associations“. U prezentaciji je istaknuo glavne izazove s kojima se suočavaju agroekonomisti: nove metode i teme podučavanja, važnost ulaganja u mlade ljude, izazovi u istraživanjima i utjecaj na društvo. Ističe važnost povezivanja sa sestrinskim znanstvenim udruženjima te mogućnost objavljivanja radova u časopisima koje vode agroekonomska udruženja u svijetu. Prof. Gil naveo je da bi podučavanje trebalo biti orijentirano globalno i suvremeno, odnosno da treba pratiti posljednje trendove u poljoprivredi i agroekonomici te iste prenijeti studentima. Isto tako, profesor Gil navodi i naglašava kao važnost razmjene studenata putem različitih programa stipendiranja.
Prof.dr.sc. Damir Kovačić smatra da je potrebna reforma studija Agrarne ekonomike, a dobri primjeri iz prakse, odnosno zapadna sveučilišta koja imaju studije agrarne ekonomike trebaju biti primjer i vodilja pri reformi našeg studija. Kao i prof. Gil, prof. Kovačić također zagovara proširenje znanja, te ističe kako su nužni suvremeni alati, instrumenti u obrazovnom sustavu i njihova primjena. Smatra kako trenutnim znanjem ne možemo konkurirati na suvremenom tržištu rada, te kao najveći problem navodi nedostatak kontinuiranih istraživanja. Važna su istraživanja u području eksperimentalne ekonomije, te su za provedbu takvih istraživanja potrebni i raspoloživi resursi (primjerice, laboratorij za eksperimentalnu ekonomiju).
Treća panelistica okruglog stola bila je gđa. Ružica Gelo. Iz svojeg bogatog iskustva od rada u državnoj upravi do poslova pružanja konzultantskih usluga na EU projektima, posebice ističe važnost rada u državnoj upravi kako bi se stekao uvid u način funkcioniranja cijelog sustava te mogućnosti dizajna, razvoja i uspostavljanja politika. Gđa. Gelo kao najčešće nedostatke zaposlenika, uključujući agrarne ekonomiste, navodi loše organizacijske i komunikacijske vještine, ali ističe važnost i potrebu za poboljšanjem vještine poslovnog planiranja, kao i socijalnih vještina.
Ugodan ton raspravi je dao Jan Marinac koji pozitivno doživljava hrvatsku poljoprivredu te naglašava važnost agrarne ekonomike u daljnjem razvoju naše poljoprivrede. Ističe kako se sve više mladih odlučuje baviti poljoprivrednom proizvodnjom i navodeći to kao pozitivan trend, ali istovremeno naglašava da mladi poljoprivrednici nisu formalno obrazovani u području poljoprivrede. Jan Marinac upravo mlade, obrazovane poljoprivrednike vidi kao nositelje revitalizacije poljoprivrede, koji svojim djelovanjem mogu dovesti do promjene svijesti društva o poljoprivredi.
Po završetku panel rasprave, nazočni su proslavili veliku obljetnicu prigodnim domjenkom.
Privitci:
