Izvješće sa skupa: Inovacije i agrobiznis: Izazovi do 2030. godine

Zbornik sažetaka preuzmite ovdje: https://haed.hr/wp-content/uploads/2023/12/ZBORNIK-SAZETAKA-2023.pdf

Peti po redu međunarodni znanstveno-stručni skup Hrvatskog agroekonomskog društva „Inovacije i agrobiznis: Izazovi do 2030. godine“, održan je u petak 24. studenoga 2023. godine. Skup je održan na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek.

Skup je otvorila i prigodnim riječima pozdravila sudionike doc. dr. sc. Jelena Kristić, moderatorica uvodnih predavanja. Predsjednica Hrvatskog agroekonomskog društva prof. dr. sc. Tihana Sudarić poželjela je svima dobrodošlicu te se zahvalila suorganizatorima skupa: Hrvatskoj akademiji poljoprivrednih znanosti, Međunarodnoj mreži MBA Agribusiness and Commerce (standing committee of ICA), Ministarstvu poljoprivrede, Veleučilištu u Križevcima, Institutu za poljoprivredu i turizam Poreč, Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek te Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

Skup su pozdravili dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić, dekan  Agronomskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivica Kisić, dr.sc. Myrna Van Leeuwen sa Sveučilišta i istraživačkog centra Wageningen te prof. dr. sc. Ivo Grgić ispred Ministarstva poljoprivrede. Nakon zahvale sponzorima ovogodišnjeg skupa, a to su Ministarstvo poljoprivrede, Veleučilište u Križevcima, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Poljoprivredni institut Osijek, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, Podravka d.d. i Belje plus d.o.o., moderatorica je najavila uvodna predavanja koja su bila posvećena izazovima poljoprivredno prehrambenog sektora i prilagodbi na iste.

Prvo pozvano predavanje održao je doc. dr. sc. David Kranjac s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek pod nazivom „Monitoring sektora agrara u Republici Hrvatskoj“.  Ukazao je kako je agrarni sektor RH u relativno kratkom roku doživio brojne promjene kao posljedicu geopolitičkih i integracijskih zbivanja, što otežava nositeljima agrarne politike približavanje odnosno konvergenciju prema prosjecima ekonomskih pokazatelja EU te da je sve veća potreba za modernim sofisticiranim monitoringom sektora domaće poljoprivrede.

Drugo pozvano predavanje održala je Andreja Martonja Hitrec iz Ministarstva poljoprivrede, pod naslovom „Razvoj biogospodarstva u Hrvatskoj“. U izlaganju je naglašena važnost razvoja biogospodarstva u Hrvatskoj gdje se trenutno nalazimo i što možemo poboljšati.

Treće pozvano predavanje održala je dr. sc. Tajana Radić iz Hrvatske poljoprivredne komore pod naslovom „Biogospodarstvo i ubrzanje inovacija žena u poljoprivredi i ruralnim područjima“. U izlaganju su prikazane trenutne prepreke i potrebe žena ruralnih i poljoprivrednih inovatorica u Hrvatskoj koje se susreću s brojnim izazovima i razlikama koje ograničavaju njihov položaj i ostvarivanje potpunog potencijala, te su prikazana moguća rješenja koja mogu pomoći ubrzanju razvoja inovacija u području biogospodarstva.

Posljednje pozvano predavanje održala je dr. sc. Ines Pohajda iz Ministarstva poljoprivrede pod naslovom „Zelena arhitektura Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027.“ u kojemu je prikazala što Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027., podrazumijeva te je u izlaganju naglašeno da će se provedbom intervencija unutar Zelene arhitekture Strateškog plana ostvarit specifični ciljevi Zajedničke poljoprivredne politike vezani uz klimu (SO4), okoliš (SO5) i bioraznolikost (SO6).

Sudionici su kroz vrlo aktivnu raspravu iskazali interes za temama prikazanim u pozvanim predavanjima.

Nakon održanih pozvanih predavanja skup je nastavljen usmenim izlaganjima sudionika te poster sekcijom. Održane su prezentacije dvadeset i šest pristiglih radova iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske. Znanstvenici i stručnjaci izmijenili su svoja znanja i iskustva iz područja primjene inovacija u agrobiznisu. Prezentirani radovi obuhvaćali su različita tematska područja kao što su digitalizacija, demografski izazovi, klimatske promjene, sigurnost hrane i održivost. Poseban je naglasak stavljen na inovacije kroz projekte digitalizacije savjetodavnih službi, povezivanja poljoprivrednih proizvođača, održivo gospodarenje prirodnim resursima uz povećanje otpornosti na klimatske promjene te poboljšanje kvalitete života i povećanje zaposlenosti u ruralnim područjima.

Nakon skupa, održan je XX. Izvještajni sabor Hrvatskog agroekonomskog društva.