Izvještaj s predavanja Potrošački nacionalizam i hrana, Matica Hrvatska, 18.11.2015.
Dana 18. studenog 2015. u suradnji HAED-a i Matice hrvatske – Odjela za poljodjelstvo održano je predavanje na temu Potrošački nacionalizam i hrana. Ispred pojedinih suorganizatora prisutne je pozdravio predsjednik HAED-a, prof. dr. sc. Ivo Grgić i pročelnica Odjela za poljodjelstvo dr.sc. Ljiljana Gašparec Skočić.
Gošća predavačica bila je Marina Tomić, mag. ing. agr., asistentica na Agronomskom fakultteu u Zagrebu na Zavodu za marketing u poljoprivredi i studentica doktorskog studija Ekonomika poljoprivrede na istoimenom fakultetu. U svom istraživanju, u okviru doktorskog rada, Marina Tomić primjenjuje teoriju ponašanja potrošača za predviđanje ponašanja u kupovini prehrambenih proizvoda različitog porijekla.
Etnocentrizam (ethnic- grupa i centrism – usmjeren, fokusiran) je relativno nov pojam, a označava poimanje svijeta na način da je vlastita grupa središte svega, a sve ostalo se procjenjuje i daje mu se vrijednost s obzirom na mjerila vlastite grupe. Upravo potreba za očuvanjem vlastitog gospodarstva u uvjetima globalizacije, dovela je do razvoja moralne svijesti pojedinaca o očuvanju njihovih identiteta prepoznatljivosti te se javlja tendencija etnocentrizma. Etnocentrizam je povezan s drugim konceptima. Iako nije istoznačnica, dovodi ga se u kontekst s patriotizmom/domoljubljem, nacionalizmom i otvorenosti ka globalizaciji.
Potrošački etnocentrizam se može definirati kao vjerovanja potrošača o ispravnosti i moralnosti kupovine domaćih proizvoda te lojalnosti potrošača prema domaćim proizvodima. Posljedično uzrokuje kod potrošača isključivu kupovinu domaćih proizvoda. Potrošački etnocentrizam ima izravan i negativan utjecaj na namjeru kupnje stranih proizvoda kod potrošača. Tako osobe s višom razinom potrošačkog etnocentrizma odbijaju kupnju stranih proizvoda jer smatraju da na taj način štete nacionalnoj ekonomiji te uzrokuju nezaposlenost, dok je za potrošače s višom razinom potrošačkog etnocentrizma kupovina stranih proizvoda loša, neprikladna, neodgovorna i nedomoljubna.
Stupanj potrošačkog etnocentrizma mjeri se pomoću skale Consumer Ethnocentric Tendencies Scale (CETSCALE) razvijene od strane Shimp i Sharma (1987), sastoji se od 17 izjava. Na stupanj potrošačkog etnocentrizma utječu ekonomski, politički i demografski faktori. U svom predavanju kolegica Tomić predstavila je države u kojima je mjeren potrošački etnocentrizam kod kupovine prehrambenih i neprehrambenih proizvoda. Zanimljivost je da se stupanj potrošačkog etnocentrizma povećava promjenom ekonomskih uvjeta, primjerice u vrijeme gospodarske krize kada potrošački etnocentrizam postaje poželjan u društvu. Kolegica Tomić provela je vlastito istraživanje s potrošačima na području Grada Zagreba s ciljem mjerenja potrošačkog etnocentrizma u kupovini dva prehrambena proizvoda, čips i vino s novouvedenom komponentom cijene koje su potrošači spremni platiti za proizvod domaćeg podrijetla.
Preliminarni rezultati (za čips) su pokazali da nizak stupanj potrošačkog etnocentrizma pokazuje 14,4% ispitanih, srednji stupanj 68,1%, dok je visok stupanj potrošačkog etnocentrizma bio izražen kod 17,5% ispitanika. Istraživanje je potvrdilo da je cijena koju su potrošači spremni platiti za domaće podrijetlo proizvoda značajno povezana sa stupnjem potrošačkog etnocentrizma.
Za HAED pripremila:
Magdalena Zrakić, mag. ing. agr.