Izvještaj s tribine “Govedarstvo Hrvatske na prekretnici”

Dana 12. travnja 2016. u prostorima Matice hrvatske održana je zajednička tribina HAED-a, Odjela za poljodjelstvo Matice hrvatske i Kluba znanstvenika Udruge Prsten pod naslovom „Govedarstvo Hrvatske na prekretnici“.

Održana tribina “Govedarstvo Hrvatske na prekretnici”

“Govedarstvo Hrvatske na prekretnici” naziv je tribine koju je organizirao Klub znanstvenika Udruge Prsten u suradnji s Odjelom za poljodjelstvo Matice hrvatske i Hrvatskim agroekonomskim društvom. Tribina je održana 12. travnja u Matici hrvatskoj, a cilj je bio pokušati odgovoriti na neka od pitanja koja se tiču ne samo hrvatskih govedara i mljekara, nego i cijele nacije.

Zašto je hrvatsko govedarstvo u krizi, što ugrožava domaću proizvodnju mlijeka i jesu li ”mali“ proizvođači osuđeni na nestajanje te kakve su prognoze za proizvodnju mlijeka do 2020. godine, samo su neka od pitanja na koja su pokušali odgovoriti eminentni izlagači – Ivan Marohnić, dipl. ing. agr., umirovljeni agronom i vlasnik OPG-a, Ankica Mužinić, ing. prehr. teh., (su)vlasnica OPG-a ”Zlatko Mužinić“, i Magdalena Zrakić, mag. ing. agr., asistentica na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

Na početku tribine okupljene je u ime domaćina i suorganizatora pozdravila voditeljica Odjela za poljodjelstvo MH Ljiljana Gašparec-Skočić, a potom im se obratio i prof. dr. sc. Ivo Grgić, zamjenik predsjednika Kluba znanstvenika UBH Prsten i predsjednik HAED-a, koji je ujedno bio voditelj tribine. ”Svi znamo da su ovce pojele ljude, a tema današnje tribine je tko je pojeo naše stočarstvo?,” rekao je u uvodu, osvrnuvši se na izumiranje hrvatskog sela i svega dobroga što ono podrazumijeva te predstavio izlagače s posebnim naglaskom na njihovu stručnost i iskustvo vezano uz najavljenu temu. Ističući na početku svog izlaganja kako je u središtu pozornosti, odnosno ”glavna glumica“ ove tribine krava, agronom Ivan Marohnić pojasnio je kako je krava prava mala tvornica mlijeka, napomenuvši pritom da govedo koje se hrani isključivo travom i sijenom nije konkurent čovjeku, za razliku od drugih domaćih životinja koje se hrane proizvodima koje u prehrani može koristiti i čovjek. Govoreći o mlijeku kao primarnom te mesu kao sekundarnom proizvodu u govedarstvu, koje čini golemu većinu stočarstva, zaključio je da su ratarstvo i stočarstvo usko povezani.
Da je govedarstvo iznimno osjetljivo, pokazuje činjenica da treba čak sedam godina kako bismo od teleta dobili kravu koja daje mlijeko te da se ne može, kao primjerice pas ili kokoš, povjeriti susjedu na čuvanje, nego zahtijeva svakodnevnu brigu i boravak na selu tijekom cijele godine. Pojasnio je kako u proceduri za dobivanje samo jedne litre mlijeka treba čak 38 prethodnih radnji, od obrade zemlje nadalje, podsjetivši na nevjerojatnu činjenicu kako u Hrvatskoj litra mlijeka košta manje od litre vode.

”Država ne vodi dovoljno brigu o tome, a multinacionalne kompanije vode i previše,” zaključio je Marohnić, ističući kako se nekoć govedo nazivalo blagom te da je govedarstvo bogatstvo svake države. ”Govedarstvo najviše utječe na očuvanje seoskog života,” poručio je, dodavši da krava nije samo proizvodna, već i socijalna kategorija. ”Proizvodnja mlijeka nije ‘biznis’ jer je biološki ograničena, a taj je posao vrlo rizičan,” upozorio je, dodavši da je to ”nužno zlo“ potrebno za opstanak čovječanstva. Podsjećajući na brojne probleme koji su se samo nizali jedan za drugim u toj grani poljoprivrede, zaključio je kako bi za početak poljoprivredne površine morale biti u što većim cjelinama i što bliže korisnicima. Taj iskusni agronom i vlasnik OPG-a, koji sve te probleme osjeća i na vlastitoj koži, svoje zaključke temelji i na spoznajama koje je stekao u oko 30 zemalja u kojima je boravio, te je njegov opći zaključak kako sve zemlje moraju misliti na svoje stočarstvo i na selo jer je ”stočarstvo vrlo važno za nacionalnu sigurnost, odnosno za prehranu stanovništva, i nema alternative“.

S tim se složila i Ankica Mužinić, koja se također kao vlasnica OPG-a bori s istim problemima. Ističući na početku svog izlaganja kako je stočarstvo jedna od najvažnijih grana u poljoprivredi, a mljekarstvo jedna od najtežih proizvodnji, podsjetila je kako je uopće nastala kriza u tom sektoru te što je sve dovelo do sadašnje, može se reći sramotne cijene mlijeka, zbog koje sve više mljekara odustaje od te djelatnosti. ”Ljudi nemaju izlaza i prodaju krave, i to u klaonice. Mali proizvođači s pet do deset krava osuđeni su na nestajanje, odnosno već su odavno nestali, a sad su na redu srednji proizvođači, koji imaju po 50 krava, i to najviše u Slavoniji, gdje se već planiraju baviti ratarstvom,” rekla je Mužinić, dodajući da je, među ostalim, otežavajuća okolnost i visoki PDV. ”Ako se ne uvede red i kodeks ponašanja svih u lancu, u kojem ključnu ulogu ima Ministarstvo poljoprivrede, mislim da nas 2020. neće više biti, i to ne samo krava i mlijeka, nego ni sela, niti hrane, a onda nam neće trebati ni institucije koje se naslanjaju na poljoprivredu, kao ni prateća industrija,” iznijela je ne baš optimistične prognoze, zaključivši na kraju kako je potrebno osigurati uvjete za nastavak proizvodnje u poljoprivredi, kao i poticati uravnoteženi razvoj svih ruralnih područja.

Najmlađa izlagačica Magdalena Zrakić održala je pak prezentaciju na temu ”Potencijalni razvoj hrvatskog mljekarskog sektora – rezultati ekonometrijskog modela“, kojom je iznijela moguće projekcije pod određenim uvjetima, koje projiciraju promjene odnosno kretanja na tržištu Europske unije. Ključnom je navela činjenicu da je Hrvatska također dio velikog tržišta EU-a, koje se liberaliziralo, te da se stanje u mljekarskoj proizvodnji bitno izmijenilo ulaskom RH u EU, tj. primjenom Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju od 2005. godine. EU ima čak 14 milijuna poljoprivrednih proizvođača, a od ukupne vrijednosti poljoprivrednih proizvoda u iznosu od oko 170 milijardi eura na mlijeko otpada čak 35 posto, dok po 20 posto na svinjsko i goveđe meso. I ona se složila kako je mlijeko jedan od najvažnijih proizvoda i izvora nutritivne vrijednosti u svijetu, ističući da 70 posto ukupne proizvodnje mlijeka u EU-u proizvode Francuska, Nizozemska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija i Poljska, napomenuvši kako su te zemlje dodatno profitirale ukidanjem kvota, nakon čega se proizvodnja mlijeka u EU-u povećala za 2 posto. Uz ukidanje kvota, viškove mlijeka na tržištu EU-a uzrokovao je i embargo Rusije na uvoz te smanjene potrebe dalekih zemalja, što je posebno pogodilo nekonkurentne proizvođače poput hrvatskih mljekara, pojasnila je, pokazavši u brojkama kako se od 2011., dakle od ulaska RH u EU, kontinuirano smanjuje količina proizvedenog mlijeka, kao i broj proizvođača. Tako je, primjerice, 2011. godine 573 tisuće tona mlijeka proizveo 14 361 proizvođač, dok je 2015. proizvedena 471 tisuća tona mlijeka, a broj proizvođača pao na 8354.

Zaključivši da je mljekarski sektor jedan od gospodarskih segmenata koji je najjače ”pogođen“, jer su uz ukinute kvote i smanjene potpore, nastojala je odgovoriti na pitanje hoće li se i nakon ukidanja kvota trend smanjenja domaće proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda nastaviti. Predstavivši model kojim pokazuje moguće projekcije, pretpostavila je da će do 2025. godine cijena sirovog mlijeka smanjiti do 14 posto, a broj mliječnih krava čak za oko 33 posto te prikupljeno mlijeko do 13 posto, no da će se proizvodnja mlijeka po kravi povećati do 25 posto uz primjenu tehnologije.

”Rezultati pokazuju neizvjesnu situaciju za proizvođače u uvjetima u EU-u te je preporuka proizvoditi proizvode dodane vrijednosti, kao i udruživanje u proizvodne organizacije te jače povezivanje s turizmom,” rekla je Zrakić.
Na kraju je voditelj tribine Ivo Grgić rekao kako na temelju izlaganja i dosadašnjeg iskustva možemo zaključiti da dolazi do ukupnog smanjenja proizvodnje mlijeka i broja krava, a povećava se broj krava po isporučitelju mlijeka i mlijeka po kravi, dodavši da su problem nekonkurentnosti i naši troškovi u proizvodnji, kao i devizni tečaj, koji je ocijenio nerealnim. Uslijedila je zanimljiva rasprava, a svi sudionici tribine, organizatori, izlagači i gosti, nadaju se da ipak neće biti sve tako crno. Kakogod, nadamo se da će barem mlijeko ostati bijelo, ako ga u budućnosti uopće bude.

Marija Trogrlić
UBH Prsten