IZVJEŠTAJ S TRIBINE „Poljoprivreda Republike Hrvatske nakon dvije godine punopravnog članstva u EU“
PREUZMITE ovaj izvještaj u pdf-u.
Dana 21. svibnja 2015. u prostorima Matice hrvatske održana je zajednička tribina HAED-a i Odjela za poljodjelstvo Matice hrvatske pod naslovom „Poljoprivreda Republike Hrvatske nakon dvije godine punopravnog članstva u EU“.
Gđa Ljiljana Gašparec Skočić, pročelnica Odjela za poljodjelstvo Matice hrvatske pozdravila je prisutne, zahvalila HAED-u na suradnji te otvorila tribinu.
Moderator tribine prof. dr. sc. Ivo Grgić, predsjednik HAED-a, uvod u izlaganje gošće predavačice započeo je postavljanjem pitanja „što smo dobili ili možemo dobiti od članstva te što hrvatska poljoprivreda znači u kontekstu tržišta EU“. Zanimljivom prispodom gdje članstvo u Uniji uspoređuje s bračnom zajednicom koja ima svoja pisana i nepisana pravila, očekivanja, prava ali i obveze, prepustio je riječ prof. dr. sc. Ramoni Franić.
Prof. Franić jedna je od vodećih stručnjaka i poznavatelja agrarne politike. U svojoj profesionalnoj karijeri autorica je i koautorica brojnih znanstvenih radova, voditeljica nacionalnih i europskih projekata, savjetnica i sudionica u donošenju zakonskih i strateških dokumenata iz područja agrarne politike. Prof. Franić naglasila je sve važne promjene i evolucije nacionalne agrarne politike prije i nakon 1. srpnja 2013. te ekonomski značaj poljoprivredne proizvodnje kroz statističke podatke. Hrvatska poljoprivreda bruto dodanom vrijednošću sudjeluje s manje od 1% u vrijednosti poljoprivrede EU, a brojem poljoprivrednih gospodarstava i poljoprivrednika s 2% u EU. Prosječna veličina gospodarstva od 5,6 ha ispod je prosječne veličine (15 ha) Unije. Pruduktivnost gospodarstava je na niskoj razini u usporedbi s većinom ostalih članica. Unatoč dosada poduzetim mjerama, još uvijek nepovoljna agrarna struktura i lošiji pokazatelji poslovanja u odnosu na druge članice znatno utječu na konkuretnost cijelog sektora. Budući je agrarna politika utvrđena, hrvatskim proizvođačima ne preostaje ništa drugo nego prihvatiti pravila tržišta i poimanje izravnih plaćanja. Zadaća izravnih plaćanja danas je stabilizirati poljoprivredni dohodak, a ne poticati količinu ili vrstu proizvodnje. Poljoprivredna politika EU za razdoblje do 2020. obojana je u «zeleno» (eng. Greening), što se očituje i kroz mjere Ruralnog razvoja 2014-2020 koje za cilj imaju strukturne benefite i održavanje ekonomske aktivnosti u ruralnom prostoru. Drugim riječima, hrvatski poljoprivrednik je danas ravnopravan igrač u utakmici koja se igra na tržištu EU po jasnim i strogim pravilima, istakla je prof. Franić. Kao što je poznato, ostaju oni koji su najbolje pripremljeni i u vrhunskoj kondiciji.
Nakon toga prof. Grgić je otvorio raspravu u kojoj je središnje pitanje bilo „jesu li hrvatski proizvođači spremni konkurirati kvalitetom, količinom ili cijenom?“. Nakon zanimljivih pitanja, komentara i sugestija nazočnih, prof. Franić je zaključila „da stvarne učinke ulaska možemo vidjeti tek nakon nekoliko godina budući se cijeli sustav potpora nalazi u prijelaznom razdoblju, ali i da se dolazak novih uvjeta mogao dočekati spremnije, kako u institucijama tako i kod poljoprivrednih proizvođača“.
Ali, uvijek postoje i primjeri dobre prakse koji su se uspješno izborili za svoj dio tržišnog kolača. Takav je primjer poslovni projekt gđe Ane Bratko. Uspješna proizvodnja bućinog ulja i plasman na tržište EU rezultat je dugogodišnjeg predanog obiteljskog rada. Uz proizvodnju ulja obitelj se bavi i proizvodnjom mlijeka na mliječnoj farmi od 150 grla. Pozitivan stav, veliki napor te korištenje dostupnih sredstava EU fondova dokaz su da je u poljoprivredi ipak moguće biti profitabilan. Kao i u svakom poslu važno je dati sve od sebe, ali kako reče gđa. Bratko „glavni kapital u poljoprivredi su znanje i posjedovanje upravljačkih vještina“.
Nakon službenog dijela uslijedilo je druženje uz proizvod gđe Bratko, ukusno bućino ulje.
Za HAED, izvješće priredila Magdalena Zrakić
