Predavanje – „Problem bacanja hrane i kako ga riješiti“

Predavanje – „Problem bacanja hrane i kako ga riješiti“ – dr.sc. Branka Ilakovac

U utorak, 14. svibnja 2019. godine, Hrvatsko agroekonomsko društvo u suradnji s Maticom hrvatskom organiziralo je predavanje na temu „Problem bacanja hrane i kako ga riješiti“ u Maloj dvorani, Matice hrvatske. Organizatorice konferencije bile su dr.sc. Branka Ilakovac, predsjednica nevladine organizacije Centra za prevenciju otpada od hrane – CEPOH, prof. dr. sc. Marija Cerjak, predsjednica Hrvatskog agroekonomskog društva i dr.sc. Ljiljana Gašparec – Skočić, pročelnica Odjela za poljodjelstvo Matice hrvatske.

Zbog sve većeg rasta količine hrane koja se baca u svijetu, kroz predavanje se željelo pojasniti razloge zbog kojih u svijetu dolazi do bacanja ili gubljenja trećine proizvedene hrane. Osim toga, cilj predavanja je bio prikazati različite aspekte problema otpada od hrane te ponuditi moguća rješenja.

Na početku konferencije, prisutnima se obratila dr. sc. Gašparec – Skočić, koja je svim prisutnima uputila pozdrave te zaželjela uspješno predavanje.

Nakon uvodne riječi pročelnice, dr. sc. Branka Ilakovac je počela s izlaganjem prikazavši podatke o svjetskoj proizvodnji hrane i količini hrane koja se baci. Iz prikazanih podataka bilo je vidljivo da u Europskoj uniji najviše otpada od hrane proizvedu kućanstva. Dr. Ilakovac je objasnila definiciju otpada od hrane, proces nastanka otpada od hrane te negativan utjecaj otpada od hrane na okoliš. Kao glavne razloge nastanka otpada od hrane je navela prevelike količine pripremljene hrane, bacanje hrana kojoj je istekao rok i hrana koju ukućani nisu pojeli kao dio svog obroka te kupovinu prevelike količine hrane. Osim što bacanje hrane ima negativan utjecaj na okoliš, ono predstavlja i nepotreban financijski teret kućanstvima.  Najviše hrane bacaju mlade osobe, kućanstva s malom djecom i visokim primanjima, osobe  kojima se javlja osjećaj nelagode zbog manjka hrane, one osobe koje ne osjećaju osobnu odgovornost i one sa sindromom „dobre domaćice“. Nadalje, predavačica je prikazala razvrstavanje otpada od hrane u tri kategorije (izbježeni, potencijalno izbježeni i neizbježni otpad) te ponudila moguća rješenja problema. Prema njenim riječima, prvenstveno je potrebno uskladiti definicije i metodologije praćenja podataka, istražiti zbog čega dolazi do nastanka otpada od hrane, utvrditi čimbenike koji utječu na ponašanje potrošača te educirati, a u isto vrijeme i mijenjati ponašanje potrošača uz reguliranje sustava odlaganja otpada od hrane.  Osim toga, predavačica je navela načine smanjenja otpada od hrane u kućanstvu, od kojih su najvažniji: definirati tjedni jelovnik, napraviti popis potrebnih namirnica i držati ga se prilikom kupnje, provjeriti sadržaj hladnjaka, ormarića i zamrzivača prije odlaska u kupnju te čitati i razlikovati datumske oznake („upotrijebiti do“ i „najbolje prije“).

Na samom kraju predavanja, predavačica i organizatori su se zahvalili prisutnima.