IZVJEŠĆE: III. međunarodni znanstveno stručni skup INOVACIJE I AGROBIZNIS

Hrvatsko agroekonomsko društvo (HAED) već treću godinu za redom uspješno organizira i zaključuje međunarodni znanstveno stručni skup INOVACIJE I AGROBIZNIS. Unatoč izazovnom vremenu pandemije COVID-19, na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 26. studenog 2021. održana je cjelodnevna hibridna konferencija.

Međunarodni znanstveno-stručni skup započeo je uvodnim predavanjima stručnjaka i znanstvenika čiji je uži znanstveni interes kružna ekonomija i održivost, a drugi dio skupa činila su predavanja i posteri sudionika. Uživo i online sudjelovalo je više od pedeset sudionika, dok je na skupu izloženo 40 radova.

Uvodna predavanja započela je dr.sc. Biljana Kulišić (Energetski institut Hrvoje Požar) s prezentacijom „Inovacije – bioekonomija – pregled i mogućnosti iz poljoprivrede“. Prema riječima dr. Kulušić, jedan od šest prioriteta Europske komisije, pod nazivom Europski zeleni plan (EZP), teži postizanju klimatske neutralnosti, što se može postići prelskom s postojeće linearne na kružnu i održivu bioekonomiju. Temeljem istraživanja provedenog s poljoprivrednicima doktorica Kulišić zaključila je da poljoprivrednici nisu upoznati s bioekonomijom i mogućnostima koje ista nudi. Nadalje, ističe kako poticajne mjere za uvođenje bioekonomije u poslovanje poljoprivrednika moraju biti jednostavne upravo iz razloga kako bi se što više poljoprivrednika odlučilo na ovaj pristup u poslovanju.

Nešto više o primjeni komposta od komine masline i komunalnog mulja u poljoprivredi podijelili su sa sudionicima skupa dr.sc. Marko Černe i dr.sc. Milan Oplanić. Dr. Černe je naveo da je u Hrvatskoj izgrađeno 137 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a da je uporaba komunalnog mulja u poljoprivredi sve je češća praksa u EU. Istraživanja su pokazala da su koncentracije potencijalno toksičnih metala u kompostu od komunalnog mulja niske i da zbog navedenog kompostirani mulj može biti zamjena za mineralna gnojiva. Tako i kompostirana komina masline, zbog niskih koncentracija metala, može biti dobra alternativa u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Dr. Oplanić je, u svome dijelu izlaganja, prikazao ekonomsku analizu izgradnje i poslovanja kompostane. Istaknuo je da vrijednost investicije u kompostanu iznosi više od 13 milijuna HRK (kapaciteta 7.000 tona ulaznog organskog materijala godišnje) te da u konačnici kompostana može uspješno ekonomski poslovati.

Helena Virić Gašparić, mag.ing.agr. (Agronomski fakultet u Zagrebu) predstavila je ozon kao inovaciju s temom predavanja „Ozon kao inovativno GreenTech rješenje u poljoprivrednoj proizvodnji“. Navela je da problem nedostatka dostupnih rješenja za zaštitu usjeva vodi ka pojavi štetnika koji uzrokuju 40-70 % gubitka hrane. Kao rješenje opisanog problema, Helena i njezin tim osmislili su ekološki prihvatljivu zamjenu za pesticide u proizvodnji i skladištenju hrane pod nazivom „Go Green Ozonator“. Glavni cilj „Go Green Ozonator-a“ je pravovremena aplikacija ozona u zaštiti usjeva. Na kraju svog izlaganja, Helena je istaknula kako bi zadaća sveučilišnih profesora, osim rada u znanosti, trebala biti i prepoznavanje ideja studenata, pomoć u njihovoj razradi kao i pomoć u pokretanju i razvoju startupova.

Inovativne marketinške koncepte u smjeru kružne ekonomije na primjeru Podravke opisale su Ana Wölfling i Jasmina Ranilović. U predavanju je istaknuto kako je potrošačima koncept kružne ekonomije apstraktan te da ga ne razumiju u potpunosti. Prikazan je primjer lansiranja prirodnih biljnih napitaka pod nazivom O’Plant, koji su bez laktoze i dodanog šećera. U pripremi proizvoda za tržište vodilo se računa i o pakiranju napitaka te se Poravka odlučila za ambalažu izrađenu od šećerne trske čime je ugljični otisak pakiranja smanjen za 15%.

Po završetku uvodnih predavanja uslijedile su prezentacije ostale ostalih sudionika skupa s raznolikim temama iz područja agrobiznisa: upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom, agroturizam, marketing hrane, očuvanje okoliša i poljoprivredna politika.

Skup je pokazao već značajnu primjenu inovacija u agrobiznisu, ali i ukazao na važnost uvođenja daljnjih inovacija s ciljem promicanja bioekonomije, prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena, te posljedično jačanja otpornosti poljoprivrednih gospodarstava.

Skup Inovacije i agrobiznis su podržali sljedeći sponzori: