Opis skupa 2021

Treći put zaredom Hrvatsko agroekonomsko društvo (HAED) organizira međunarodni znanstveno-stručni skup, pod nešto promijenjenim nazivom i to ovaj put Inovacije i agrobiznis. Prva dva skupa su pobudila značajan interes znanstvene i stručne javnosti. Na prvom skupu koji je održan 2019. godine bila su izložena 23 rada, a sudjelovalo je 60ak sudionika. Prošle, 2020. godine se povećao broj radova na 29, uz 4 rada iz inozemstva. Ove godine očekujemo još veći odaziv sudionika, posebice jer je glavna tema ovogodišnjeg skupa vrlo aktualna kružna ekonomija i održivost.

Naime, prema UN-ovim procjenama do 2050. svijet će trošiti trostruko više resursa nego što je to danas. OECD predviđa da će se globalna potrošnja materijala kao što su biomasa, fosilna goriva, metali i minerali udvostručiti u sljedećih četrdeset godina, a prema procjenama Svjetske banke godišnja proizvodnja otpada povećat će se za 70% do 2050. godine.

Europskim zelenim planom (eng. European green deal) cilj je potaknuti učinkovito korištenje resursa prelaskom na čisto, kružno gospodarstvo što će obnoviti biološku raznolikost i smanjiti zagađenje. Na taj način EU daje „zeleno svjetlo“ stvaranju klimatski neutralnog, resursno učinkovitog i konkurentnog gospodarstva.

Koncept kružne ekonomije vrlo često se poistovjećuje s načinima prikupljanja otpada, no koncept je složeniji. Kružna ekonomija podrazumijeva promjenu paradigme dosadašnjeg upravljanja resursima i predstavlja alternativni način korištenja resursa u linearnom gospodarenju, a teži razvoju novih tehnologija, (eko)inovacija, (eko)dizajna proizvoda, boljem korištenju obnovljivih izvora energije i energetskoj učinkovitosti.

Prema predviđanjima Svjetske organizacije za hranu, samo potražnja za hranom će se povećati za 70% do 2050. godine uslijed porasta broja stanovnika, ali i očekivanog ekonomskog prosperiteta svjetske populacije. Takve procjene stavljaju veliki pritisak na poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Opskrbni lanci hrane odgovorni su za značajne pritiske u iskorištavanju resursa i okoliša, a procjenjuje se da se 20% proizvedene hrane u EU baci ili izgubi/ošteti tijekom proizvodnje odnosno distribucije.

Kao dio zelenoga plana donesena je i strategija „od polja do stola“ (eng. Farm to Fork Strategy) kojim se nastoji postići da agrobiznis kroz inovirane pristupe u budućnosti ima neutralan ili pozitivan utjecaj na okoliš, a da i dalje zajamči sigurnost opskrbe hranom i njenu cjenovnu pristupačnost uz ostvarivanje pravednijeg ekonomskog povrata u opskrbnom lancu tako da u konačnici neodrživija hrana bude i cjenovno najpristupačnija.

Korištenje obnovljivih izvora energije odnosno proizvodnja energije iz biomase u svrhu dekarbonizacije poljoprivredno-prehrambenog sektora jedan je od strateških ciljeva zajedničke poljoprivredne politike EU. Korištenjem biomase za proizvodnju toplinske i električne energije ili za sintetiziranje goriva (biodizel) doprinosi se smanjenju štetnih plinova iz fosilnih goriva, boljem korištenju raspoloživih prirodnih resursa, otvaranju novih radnih mjesta i rastu ukupne ekonomije.

Održivost prehrambenih sustava globalni je problem te je te sustave nužno prilagoditi zbog različitih izazova s kojima se suočavaju. Kružno (bio)gospodarstvo za sve proizvođače hrane krije potencijal koji je još uvijek u velikoj mjeri neiskorišten.

Svi dionici prehrambenog lanca moraju odigrati svoju ulogu u postizanju njegove održivosti te na najbolji mogući način iskoristiti prirodna, tehnološka i digitalna rješenja radi postizanja boljih rezultata u području klime i okoliša, povećanja otpornosti na klimatske promjene te smanjenja i optimizacije upotrebe sredstava (npr. pesticida i gnojiva). Ta rješenja zahtijevaju ljudska i financijska ulaganja, ali istodobno obećavaju i veći povrat jer stvaraju dodanu vrijednost i smanjuju troškove.

Cilj ovog međunarodnog znanstveno-stručnog skupa je na jednom mjestu okupiti dionike poljoprivredno – prehrambenog sektora pa i šire, od proizvođača do krajnjih potrošača, uključujući i znanstvenike, konzultante i predstavnike državne vlasti kako bi podigli svijest o važnosti uvođenja inovacija radi postizanja konkurentne i održive poljoprivrede odnosno proizvodnje i opskrbe hranom posebice uz paradigmu kružne ekonomije.

Skup će omogućiti razmjenu znanja, iskustava i ideja među sudionicima koja su usmjerena ka stvaranju uspješnog i održivog agrobiznisa temeljenog na inovacijama.

Skup predstavlja jedinstvenu priliku za promociju agroekonomske struke, posebice znanstvenih i praktičnih rezultata i rješenja u području agrobiznisa.

Radovi prezentirani na znanstveno – stručnom skupu će biti objavljeni  u časopisu Agroeconomia Croatica, ISSN 1333-2422, a sažeci u Knjizi sažetaka skupa ISBN 978-953-48919-1-9 koje objavljuje Hrvatsko agroekonomsko društvo.

Ad 2) Popis suradnika, njihova zvanja i adrese

Članovi organizacijskog i znanstvenog odbora III. međunarodnog znanstveno – stručnog skupa „Inovacije i agrobiznis“:

Organizacijski odbor

• Doc. dr. sc. Magdalena Zrakić Sušac, Hrvatsko agroekonomsko društvo Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
• Dr. sc. Milan Oplanić, Institut za poljoprivredu i turizam Karla Huguesa 8, 52440 Poreč, Hrvatska
• Tajana Čop, mag. ing. agr. Hrvatsko agroekonomsko društvo Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
• Dr. sc. Sandra Kantar, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima Milislava Demerca 1, 48260 Križevci, Hrvatska
• Ana Čehić mag. ing. agr., Institut za poljoprivredu i turizam Karla Huguesa 8, 52440 Poreč, Hrvatska Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
• Dr. sc. Mateja jež Rogelj, Hrvatsko agroekonomsko društvo Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska

Znanstveni odbor

• Prof. dr. sc. Maurizio Canavari, Department of Agricultural and Food Sciences Dipartimento di Scienze e Tecnologie Agro-Alimentari Viale Fanin 50, Bologna, Italy
• Prof. dr. sc. Marija Cerjak, Hrvatsko agroekonomsko društvo Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
• Prof. dr. sc. Win Heijman, Wageningen University & Research 6708 PB Wageningen, Nizozemska
• Prof. dr. sc. Ružica Lončarić, Fakultet Agrobiotehničkih znanosti Osijek Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
• Doc. dr. sc. Željka Mesić, Hrvatsko agroekonomsko društvo Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
• Prof. dr. sc. Tihana Sudarić, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
• Dr. sc. Kristina Svržnjak, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima Milislava Demerca 1, 48260 Križevci, Hrvatska
• Doc. dr. sc. Branka Šakić Bobić, Hrvatsko agroekonomsko društvo Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
• Prof. dr. sc. Vlade Zarić, Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Beogradu, Nemanjina 6, 11080 Beograd-Zemun, Srbija